Pozadina
Riznica prirode i kulture
Protežući se kroz Austriju, Hrvatsku, Mađarsku, Srbiju i Sloveniju, donji tokovi Drave i Mure te povezani dijelovi Dunava su ekološki najvažnija europska riječna područja, takozvana „Europska Amazona”.
Rijeke čine 700 km dug “zeleni pojas”, spajajući više od 1,000,000 ha vrijednih prirodnih i kulturoloških krajolika svih pet zemalja te tako postaju simbolom njihova zajedništva, postavši prvim svjetskim UNESCO-vim prekograničnim rezervatom biosfere “Mura-Drava-Dunav” (PRB MDD).
Unatoč brojnim promjenama uzrokovanim ljudskom aktivnošću, ovaj zapanjujući riječni krajolik može se podičiti jedinstvenom biološkom raznolikošću. Ovdje nalazimo rijetka prirodna staništa poput velikih poplavnih šuma, riječnih otoka, šljunčanih i pješčanih obala, rukavaca i
mrtvica. Ova staništa dom su najvećem broju gnijezdećih parova orla štekavca u kontinentalnoj Europi, ali i ostalih ugroženih vrsta poput male čigre, crne rode, dabra, vidre i gotovo izumrle jesetre. Svake godine više od 250,000 migratornih ptica močvarica koristi ovaj prostor za odmor i hranjenje.
Mreža s više od 10 zaštićenih područja duž ovih rijeka naglašava njihovu ekološku važnost uključujući i svjetski poznati Park prirode „Kopački rit” na ušću Drave i Dunava, Regionalni park „Mura-Drava” u Hrvatskoj, Specijalni rezervat prirode „Gornje Podunavlje” u Srbiji te Nacionalni park „Dunav-Drava” u Mađarskoj, kao i Natura 2000 područja u Sloveniji i Austriji.
Uz bogatstvo biološke raznolikosti, rijeke i poplavna područja od velike su važnosti za ljude koji tamo žive. Egzistencija lokalnih ribara uvelike ovisi o populaciji riba. Postojeća poplavna područja smanjuju rizik od poplava, osiguravaju povoljne uvjete podzemnih voda kao i samopročišćavanje vode koje je važno za zalihe pitke vode, šume i poljoprivredu. Rijeke se koriste i za rekreaciju: šetanje, kupanje, ribolov, vožnju kanuima …
Kulturna baština ovog područja dokaz je živopisne prošlosti brojnih naroda s istoka i zapada. Prisutnost Otomanskog i Habsburškog carstva ostavila je vidljiv trag na arhitekturi brojnih starih gradova u regiji. Hrvati, Mađari, Srbi, pa čak i potomci Austrijanaca, Nijemaca i Čeha još se mogu pronaći u mnogim selima u hrvatskom dijelu Baranje ili u Vojvodini u Srbiji.
Opstanak „Europske Amazone” je neizvjestan
Jedinstvene prirodne vrijednosti Mure, Drave i Dunava u velikoj su opasnosti. Konfliktne prakse upravljanja rijekama kao što su iskapanje šljunka i pijeska iz korita rijeka, mijenjanje riječnih tokova te izgradnja novih hidroelektrana, prijetnja su ekološkom integritetu, biološkoj raznolikosti i prirodnim bogatstvima ovog područja.
Protivno EU zakonima i međunarodnim standardima, upravljanje rijekama u Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj i dalje se temelji na zastarjelim konceptima. Ideja pretvaranja prirodnih rijeka u ogoljele kanale, pogrešna je i zastarjela praksa. Ovakva praksa (osmišljena za plovnost i zaštitu od poplava) prijeti ekološkim vrijednostima i prirodnim resursima mreže zaštićenih područja kao i prekograničnom rezervatu biosfere.
Kanaliziranje rijeka ima vrlo devastirajući učinak na okoliš: dolazi do produbljivanja korita, sušenja močvara i poplavnih šuma, uništavaju se prirodna staništa te su prijetnja ugroženim vrstama. To se jasno očituje u padu broja bregunica duž Drave sa 12.000 gnijezdećih parova u 2005. godini do 3.000 u 2010. godini.
Osim gubitka biološke raznolikosti, neodgovorno upravljanje rijekama uzrokuje znatnu ekonomsku štetu: primjerice, pad razine voda ima negativan utjecaj na pitku vodu, šume, poljoprivredu i riblji fond. Kanaliziranje rijeka također povećava rizik od poplava u naseljima koja se nalaze nizvodno.
Područja najugroženija planiranim zahvatima su prirodni tokovi Dunava i Drave na pograničnoj zoni između Hrvatske, Mađarske i Srbije, čiji utjecaj će direktno ugroziti jezgru rezervata biosfere kao što je Park prirode „Kopački rit”. Planirane hidroelektrane prijete ponajvišerijeci Muri u Sloveniji te Dravi u Hrvatskoj.